Parcela na kojoj će graditi muzejski kompleks površine je 7.500 m2.- Nadmorska visina je u intervalima između 292 i 302 m. Parcela je u građevinskom smislu neuređena, odnosno, ona je trenutno poljoprivredno zemljište i sastoji se od njiva, voćnjaka i šume - ističe se. Sa južne strane predmetna parcele izlazi na regionalni put R459 u širini oko 16 m, dok je sa zapadne, istočne i sjeverne strane okružena parcelama. - Muzejski kompleks potrebno je osmisliti u duhu seoskog srpskog domaćinstva s kraja 18. i početka 19. vijeka koji mora minimalno sadržavati sljedeće objekte - etno kuća, vajat (dva objekta), mlječar, kačaru, čardak, guvno... kao i ljetnu pozornicu sa tribinom do 100 sjedećih mjesta i vodenicu - stoji u dokumentaciji. Kao zasebnu cjelinu, rješenjem treba predvidjeti pomoćne objekte - mokri čvor sa ostavom, biletarnica, restoran u etno stilu čiji izgled mora biti usklađen sa prostornim ambijentom, a svi objekti moraju biti opremljeni potrebnom infrastrukturom. - U okviru muzejskog kompleksa potrebno je predvidjeti i pješačke kamene staze, drevnu autentičnu ogradu iz predmetnog perioda, sadnice višegodišnjeg drveća, travnjake, cvijećnjake, vodotok-potok,vanjski mobilijar da je oblik i izgled usklađen sa prostornim ambijentom.
Za izgradnju svih objekata i ostalog sadržaja potrebno je predvidjeti korištenje autentičnih rapoloživih materijala kao što su drvo, kamen i drugi materijal i tehnika građenja za navedeni vremenski period.- Takođe, raspored objekata na lokaciji treba da bude po sistemu zasebnih objekata, dok se prilikom pozicioniranja objekata treba voditi računa da se omogući nesmetana pješačka komunikacija do svakog od njih - navodi se. Ostavlja se kreativnosti projektanta da na osnovu sopstvenog doživljaja lokacije, nađe najpovoljnije rješenje u svakom smislu, a u skladu sa postavljenim smijernicama i kriterijumima. Filip Višnjić rođen je 1767. godine na Majevici, u selu Gornja Trnova, kod Ugljevika i bio je jedan od najpoznatijih srpskih guslara i tvoraca srpskih narodnih pjesama. Oslijepivši od velikih boginja još kao dijete, Višnjić je postao profesionalni pjevač. S guslama u rukama je putovao po čitavom tada Bosanskom pašaluku, pa i dalje, sve do Skadra. Po selima i na manastirskim saborima pjevao je Srbima, a prolazeći kroz gradove pjevao je na dvorovima turskih prvaka. Izvor: eKapija