SeeSrpska

OZREN: OAZA ZDRAVOG ŽIVOTA I CARSTVO DOBROG UKUSA

OZREN: OAZA ZDRAVOG ŽIVOTA I CARSTVO DOBROG UKUSA
Najviši vrh ozrenskog gorja je Velika Ostravica sa 918 metara nadmorske visine. Za ljubitelje biciklizma i pješačenja je, uz postavljena odmorišta, pravi izazov dospjeti do vrha. Za potpuniji doživljaj predivnog pejzaža izgrađen je i vidikovac, koji se izdiže iznad gustog crnogoričnog drveća i pruža fantastičan pogled kilometrima daleko. Na Ozrenu se nalaze dva manja jezera Orlovo i Goransko jezero. Dio Ozrena polazeći iz Doboja, podijeljen je u dvije velike biciklističko – pješačke rute u okviru kojih je moguće kombinovati kraće biciklističke i pješačke dionice. Težina obje rute sa kombinovanim stazama variraju od lake do srednje kategorije. Kompletno područje obilježeno je planinarskim markacijama. Nakon fitičke aktivnosti na čistom planinskom vazduhu važno je dobro jesti.
Poseban doživljaj ove planine u srednoj Bosni upotpunjen je tradicionalnim gastronomskim specijalitetima.
Za predjelo se ovdje uzimaju : Ozrenska šnita premazana svinjsokm bijelom masti, posuta mljevenom ljutom paprikom, soli i sitno sjeckanim crvenim lukom. Dimljeni ozrenski sir, čvarci, domaća kobasica, kuvana jaja, crveni luk, ljuta papričica. Domaća šarena slanina, krvavica, suva peka, bijeli luk. Često se u domaćinstvima prave pače ili pihtije, a to je kuvano svinjsko meso sa jabukovim sirćetom, bijelim lukom i crvenom paprikom. Tradicionalna jela od tijesta su Cicvara sa bijelim kukuruznim brašnom, domaćim kajmakom i ribanim dimljenim sirom. Sirnica, proja, pogača od pšeničnog brašna mljevenog na vodenici i sa izvorskom vodom, uštipci, pita gužvara, te rezanci na mlijeku. Poeban specijalitet ovog kraja su čorbe: jagnjeća, čobanica, sa koprivom, od bundeve ili od kromprira. Veliki broj jela se na Ozrenu pravi pod pekom ili na verigama, obavezno se mora probati ozrenski kotlić sa suvim mesom i kiselim kupusom, te pasulj čorbanac sa suvim mesom i ljutom paprikom. Specijaliteti su praseće i jagnjeće pečenje sa ražnja, pečeno na čistom drvetu hrasta, bukve, zatim kavurma sa pečenim krompirom na pola, u ljusci s kukuruznim brašnom ali i sarma. Upotpunjeni su salatama poput pečene paprike i feferone sa jabukovim sirćetom i bijelim lukom, satricom od mladog luka sa sirom i kajmakom u crvenoj paprici ili šarenom kupus salatom. Posloije obilnog ručka najbolje je zasladiti šumskim medom u saću ili šljivama punjenim medom i orasima, sušenim kruškama ili šljivama. Tu su i razni voćni kompoti od suvih šljiva, krušaka, višanja..., kao i razna slatka od dunja sa orasima, od kupina, šumskih jagoda, ... Prijatno. Izvor: Ozren.org