KAKO TEMPERATURNE OSCILACIJE UTIČU NA VOĆKE

Proteklih dana u našim krajevima došlo je do zahlađenja i pada temperature na uobičajene vrijednosti za prvu polovinu januara.

Da li su i na koji način ovako visoke temperature i nagli prelazak u minus uticale na voćke?

Prije svega, svakako nisu pogodovale voćkama sa kraćim periodom biološkog (fiziološkog) mirovanja. Broj dana za fiziološko mirovanje kod pojedinih vrsta voćaka je sljedeći: višnja 45 do 60, trešnja 30 do 45, šljiva 30 do 60, breskva 45 do 60, jabuka 45 do 60, kruška 45 dana, piše Agroklub.

Značajno je istaći da temperature iznad 5 oC u biološkom mirovanju utiču na njegovo produženje. Pri temperaturama višim od 10 oC dolazi do poremećaja u formiranju generativnih (cvijetnih) pupoljaka. Toplotni suficit u ovom periodu mirovanja ometa razlaganje inhibitora rasta i produžava trajanje fiziološkog mirovanja. Ne tako rijetko, voćke nisu dovoljno izložene niskim temperaturama što rezultira nepravilnim odvijanjem biohemijskih procesa u tkivima voćaka, što utiče na tokove razvoja ćelija, tkiva i organa u narednoj vegetaciji (opadanje cvjetova, njihovo neoplođavanje, opadanje plodića).

Pucanje kore i grana

Pri prelazu iz biološkog mirovanja u vegetaciju, dešava se prvo proces "raskaljivanja" (povećanje vode u ćelijama organa voćaka, počinje kretanje sokova...), što je bio slučaj u prvoj polovini januara. Zbog toga, u godinama kada su ispoljene više temperature u prvoj polovini januara, odnosno kada su izražena veća temperaturna kolebanja, dolazi do oštećenja na dijelovima stabla, koja su izložena jačem zagrijavanju, u vidu pucanja kore na deblu i skeletnim granama voćaka.

Zašto krečiti voćke i kako napraviti pravu smješu?

Ova pojava je česta na južnim stranama, gdje uslijed intenzivnijeg zagrijavanja i velikih oscilacijama u dnevnim i noćnim temperaturama dolazi do pucanja kore na deblu i stvaranja ožegotina i izmrzlina ukoliko su noći hladne, a dani topli.

U cilju što bržeg i lakšeg zarastanja ovih izmrzlina treba što prije odstraniti dio kore sve do zdravog tkiva, pa onda ranu premazati kalem voskom.

Obavezno krečenje

Da podsjetimo, radi sprječavanja pojave izmrzlina i "mrazopuca", na voćnim stablima treba obaviti krečenje debla i dijelova ramenih grana i to što prije. Zaštita krečenjem se zasniva na bazi bijele boje, koja odbija sunčeve zrake i otežava zagrijavanje debla, a time i kretanje sokova.

Voćke kajsije, na primjer, u toplom periodu zime se brzo bude, kreće kruženje sokova i ako naglo uslijedi hladan period sa negativnim temperaturama od - 5 do - 10 °C, u sudovima floema i ksilema se stvaraju kristali koji razaraju sprovodna tkiva. Takva voćka živi od rezervi nekoliko mjeseci ili do juna, kada počinju i visoke temperature i kada voćke imaju potrebu za većom količinom vode, a njena oštećena sprovodna tkiva ne mogu da je dovedu, pa nastaje krah voćke. Voćka malaksava i naglo se suši, odnosno, dolazi do apopleksije ili zelenog uvenuća kajsije.