SAVSKI ČAMAC "ISPLOVLJAVA" IZ ZABORAVA

Dva dana bila su dovoljna da Toni Barišić iz Bok Jankovca nadomak Gradiške, uz asistenciju brata Željka i nekoliko prijatelja, napravi čamac. I to ne bilo kakav čamac, već tipični savski čamac, kakav se u Gradišci, Srpcu i u slavonskim mjestima pravio stotinama godina. Za izradu egija, ili kostura čamca, pomogao mu je otac Josip, koji je poznat po majstorlucima. Dasku je sušio godinama na tavanu, birao je najbolje materijale za izradu. „Ovaj put otac je bio savjetnik, govorio nam je mjere, ukazivao nam na greške i pričao dogodovštine. Mislim da ćemo ga sa ovim čamcem prevazići“, rekao je Toni Barišić.

Napravljen je da mu nosivost bude oko pet odraslih osoba, plus  ulov ribe.

Slijedili su karakteristike ovdašnjeg posavskog čamca, koji je ljudima bio prevozno sredstvo. Čamcem se išlo na pijacu, slavu, po mladu i u kupovinu. Izrada čamaca u ovoj porodici je tradicija. [/av_image] „Moj pradjed sa majčine strane, Pejo Trapić, živio je tu preko Save u Hrvatskoj, u naselju Uskoci. Bio je najpoznatiji čamdžija u regiji. Za života ih je napravio preko hiljadu. Otac je kao dječak pomagao Peji i sad se prisjeća nekih njegovih poteza i tajni“, priča Toni.

Drvenarija je završena za jedan dan, za drugi dan je preostalo okivanje dna limom i katranisanje, a onda i prva proba.

Specifično je i veslo za savski čamac. Josip Barišić kaže da je ono u sredini deblje, a sa strane tanje da ne pršće kad se vesla i da lakše grabi vodu. Važno je to kad treba brzo stići na cilj, kad se vesla po lošem vremenu ili uzvodno. “Čuveni majstori za vesla bili su Boro Račić i Tunja Barišić. Rođak Tunja je pravio i čamce, tako da su moji sinovi svojevrsni čuvari tradicije. Napraviću po sjećanju identično veslo”, kaže majstor Josip, inače, najbolji majstor u Bok Jankovcu i šire. [/av_image] Zanimljivo je da su  Barišićima u izradi čamca zdušno pomagali i Duško Grčić, koji je u Gradišku došao iz Knina, vrsni stolar i tapetar Mirko Majstorac, Zoran Kovačević zvani Genije, a svoje mišljenje će dati i Dragoslav Trkulja poznatiji po nadimku Čuveni. „Savski čamac ima svoju tradiciju i mistiku. Ljudi su kirijali čamcima i dobro su zarađivali. Mnogo je brakova sklopljeno zahvaljući čamcu. Kažu da se brzo veslalo kad se išlo kod djevojke, a lagano kad se vraćalo iz susjedne Slavonije“, zaključio je Josip. Izvor: MojaSrpska.info / Piše: Boško Grgić